Friday, October 18, 2024
spot_img
HomeFoto GaleriaFamilia Busarulu sente triste , tamba lakon aman diak ida...

Familia Busarulu sente triste , tamba lakon aman diak ida iha familia nia Le’et

Posto Luro rcl vp 12-03-2024 Saudozu Luis Pinto Husik hela nia Peregrinasaun iha Mundu ,iha loron 5 fulan juno, 2024,  husik hela faluk, no Oan Kiak, famila boót Busarulu sente  triste tamba  lakon ona domin Aman nain ida iha  familia sira nia le’et.

Amo paroku postu iliomar Luis Claver agradese ba saudozu nia dedikasaun  tamba liu husi sira nia esforsu ho ideologia ida katak, mate ka moris ukun rasik aan , nune ohin loron Timor Leste hetan ona nia independesia.

“ita nia gratidaun no agradese ba ita nia soudozu luis pinto  nebe kaer metin espiritu  nasionalismu no patriotismu hodi kaer metin ideologia  “mate ka moris ukun rasik aan,  ejemplu ida nee ba ita joven ohin loron nian.  ita aprende  ita hare no rona sira nian biografia sai hanesan historia ida  ita bele prense liu husi ita nia partsipasaun ba dezenvolvimentu ohin loron nian. Agradese ba maromak tamba bele fo ema ida ho naran luis pinto nia naran hakerek ona hanesan besik kroak hakerek ona iha fatin ida nebe dignu atu ita hotu- hotu bele hare rona iha ita nia moris iha selebrasaun ida nee ita husu ba nai maromak atu lori nia ba hamutuk ho nia iha reinu lalehan nian. No reza hamutuk ho nia no ita fiar katak ita nia aman ida nee oras nee hamutuk ho nia iha lalehan.” Dehan  Amo paroku postu iliomar Luis Claver SDB.

 Reprezentante familia Saudozu  Jose Luis da Costa hateten, familia sira sente triste tamba  lakon ona domin husi saudozu Luis Pinto iha sira leet,tamba  durante ne’e  sai aman laran diak ida,  lia nain diak ida no domin nain diak ida iha familia sira nia Le’et,tamba saudozu  Luis  Pintu sofre  moras komplikadu no  sofre Moras uluk iha tempu indonesia  iha Ai laran hetan tiru husi inimigo iha nia ain parte kuana no to’o ohin loron  Saudozu  la konsege  Rekupera nia Moras  to’o  ikus hakotu  nia Viagen moris.

‘’Nudar familia saudozu matebian Luis Pinto,  ami sente laran triste tamba lakon ami nia aman laran diak ida,  lia nain diak ida no domin nain diak ida iha familia nia leet tamba nee ami familia sente lakon ami nia mediador diak nebe ami sente laran todan  atu Saudozu  husik hela ami  no durante ne’e  saudozu  Luis  Pintu sofre  moras komplikadu no  sofre Moras uluk iha tempu indonesia   iha Ai laran hetan tiru husi inimigo iha nia ain, parte kuana  sofre  moras  to’o  ohin loron ,  durante  Saudozu nia moras, husi parte CCLN  tau matan  nia moras  nune Aviaun  mai Lori  saudozu  ba halo tratamentu  saude iha Dili ,maibe la konsege  Rekupera husi nia Moras  no deside  fila mai  nia rezidensia  to’o  ikus hakotu  nia Viagen moris.” Dehan  nia familia  saudozu  Luis  Pintu. 10/06/2024.

Familia saudozu  mos hateten tan,saudozu mos hetan ona rekonesimentu husi estado timor lesta  liu husi kondekorasaun medalha Ordén NiculauLobato ho grau 3 eskalaun 2 iha betano same iha tinan 2013.

“Matebian simu ona nia pensaun veteranu simu ona farda veteranu, Nia dedikasaun no kontribuisaun ba rai ida nee ba povu ida nee ho  masimu duni, tamba ne’e nia hetan direitu ba pensaun. Estadu fo ona rekonesimentu simu  ona medalha kondekorasaun Ordén Niculau Lobato iha betano same 2013, ho kategoria 8 a 14, grau 3 eskalaun 2.”

 Iha fatin hanesan ,Prezidente CCLN Munisipiu Lautem Aurelio  Freitas Ribeiru  haktuir  CCLN iha responsabilidade hodi tau matan ba Kombatentes no veteranos sira iha munisipiu Lautem,tamba  Conselho  Combatentes da libertasaun  nasional sempre oriente nafatin  ba veteranus sira ,wainhira veteranus sira hetan moras,no saudozu Luis Pintu ne’e mos halao tratamentu saude  duni iha  Nasional,maibe tamba Kestaun idade  no moras nebe  la kura  , no saudozu rasik  deside  hodi mai iha rezidensia  to’o destinu  ikus.

“Konselu Kombatente da Libertasaun  nasional sempre liu husi estrutura  no orienta atu bele informa ba veteranos ou combatentes nebe mak hetan moras liu husi ministeriu saude hodi halo tratamentu, ohin ita akompanha nia biografia familia no  hamutuk combatentes  nivel postu organiza duni ba halo tratamentu maibe tamba gestaun idade no moras nebe ke labele kura entaun saudozu rasik deside mai deskansa iha uma too nia distinu ikus.no los  Saudozu  hetan ona nia pensaun tamba nia desmobilizadu ho kategoria 8 a 14 e nia grau 3 tamba hanesan soldadu maibe nia eskalaun 2, nia simu ona nia direitu hanesan veteranos Nia akresenta ba combatentes no veteranos nebe hetan ona pensaun mensal ho kategoria 8 a 14 ate 20 a 24 wainhira mate  familia bele sai rekerente hodi simu nia pensaun mensal.tamba Tuir lei kuando vetanos ka combatente ida nebe mak hetan ona pensaun mensal tama iha kategoria 8 a 14, 15 a 19, 20 a 24  tuir lei nia fen bele rekere karik nia fen laiha ou nia fen mos veterana simu ninian entaun, nia oan sira bele rekere sai hanesan rekerente hodi simu ninia aman ka ninian inan nia pensaun. Se fen laiha, oan laiha entaun inan aman, se inan aman laiha entaun maun alin iha direitu atu rekere tuir lei actual.”

Entretantu Kombatentes ho Veteranos sira nebe mak simu ona  pensaun iha Munisipiu  Lautem por volta de 2.228 pessoa  kompostu husi frente Armada, Clandestina no Martires sira,Enkuanto ba hirak  nebe husik ona mundo tuir kagetoria grau 4 a 7, 8 a 14, 15 a 19, 20 a 24, hahu husi tinan kotuk too agora dadaun nee hamutuk atus ida resin.

 Jornalista;Linda

Editor;NP

 

 

 

 

 

 

 

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

TRENDING.

NOTISIA FOUN.

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x