Monday, May 6, 2024
spot_img
HomeFoto GaleriaIgreja no Edukasaun bandu labarik estudante partisipa kampaña eleitóral

Igreja no Edukasaun bandu labarik estudante partisipa kampaña eleitóral

Lospalos [RCL Vox Populy] – Kada periódu tinan lima, Timor Leste selebra festa demokrásia, liu husi eleisaun Prezidénsial no Parlamentar hodi hili Prezidente da Repúblika no reprejentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional, nune’e forma Governu nuúdar órgaun ezekutivu atu halaó dezenvolvimentu ba povo ho prosperiedade.

Durante prosesu kampaña eleitóral, líder partidu polítiku sira sempre hasoru nia adversáriu iha kampu polítika, atu buka atensaun sidadaun sira liu husi deklarasaun polítika hodi gaña votus iha loron eleisaun liu husi konfiansa públiku ho manual programa polítika partidu nian ne’ebé prepara ona.

Durante periódu kampaña eleitóral, labarik ho tinan 17 mai kraik, sai objetu ba partidu polítiku sira, tamba organiza no mobiliza labarik sira hodi partisipa iha atividade kampaña eleitóral.

Amo Párocu São Paulo Lospalos Padre Thomas Gusmão De Carvalho SDB hateten, labarik sira ho tinan kiík, tenke buka haka`as a`an hodi eskola no estuda, no bandu labarik estudante sira atu partisipa iha atividade kampaña eleitóral. Tuir Padre ne’e, labarik estudante sira ne’e ho tinan atu produs matenek, hodi dezenvolve Timor Leste iha futuru.

Padre Párocu ne’e apela líder partidu polítiku sira no família hotu atu labele involve labarik sira iha atividade polítika liu-liu lori labarik sira partisipa direita hanesan aprejenta múzika, púizia, look bua balus, tara tais, tamba ne’e nuúdar obrigasaun ida. Tuir konvensaun direitu labarik, bandu ema bo`ot sira obriga labarik sira involve iha atividade polítika. Tuir realidade ne’ebé iha, labarik barak inosente no la hatene meius sira ne’ebé ema bo’ot sira halo, hodi atinji sira nia interese polítika ne’ebé iha.

“ Nasaun Timor Leste agora tama ona ba faze preparasaun ba festa demokrásia, liu husi eleisaun Prezidénsial iha fulan marsu tinan ne`e, no ema bo`ot sira , liu-liu líderes partido politica namanas hela hala`o sira nia estratégia polítika iha fatin hotu, atu povu bele tau fiar ba sira nia ema hodi lidera nasaun democratico ida ne`e. Sira mos sei hari`i palku polítika iha fatin hotu-hotu hodi dada povu nia fiar iha periodu kampaña”. Padre ne’e esplika.

Bibi atan ne’e husu inan-aman sira atu kontola sira nia oan ne’ebé tinan ki’ik atu labele partisipa iha tempu kampaña polítika ne’ebé sei mai. Aliende ne’e mos husu ba líder Partido Politico sira, militantes no simpatijantes atu labele involve no organiza labarik sira hodi harame periódu kampaña eleitóral. Tuir Padre ne’e katak, tenke kontrola no fo espasu ba sira hodi konsentra ba eskola no estuda.

Padre Thomas esplika, wainhiwa organiza no mobiliza labarik sira partisipa iha kampaña eleitóral, signifika kontra konvensaun direito labarik ne’ebé Timor Leste adopta no ratifika tiha ona.

Tuir data ne’ebé RCL Vox Populy Lospalos asesu katak iha tinan 2012 iha kampaña Partidu Polítiku CNRT nota, labarik rasik involve iha tempu eskola, profesora sira mos ba akompaña kampaña hodi abandona aktividade aprendijazem iha eskola. Labarik barak antusiasmu liu tamba hakarak rona Presidente Partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmão nia lian, iha mos labarik organizadu ne’ebé tula husi foho ka husi kada suco hodi mai asiste kampaña.

Husi ne’e labarik barak mak kaer spanduk pinta-áan, fahe brosur ba ema adultu sira iha mos inan-aman balun mai ho labarik sira akompaña kampaña. Parte seguransa másimu husi parte PNTL, UNPOL, Korpu Seguransa Pessoal maibe sira ladun tau matan ba trâfiku nian iha rejultadu kobertura ne’e hatudu katak labarik barak mak ho motor tula malu maibe la uja kapasete.

Diretór Ensino báziku sentral Lulira Lospalos Lorenço Fernandes hateten, iha tempu periódu kampaña eleitóral, nia parte sei fasilita edukasaun sívika, nune’e evita konsentrasaun labarik sira nia involvimentu durante periódu kampaña hodi harame komísiu polítika partidu nian. Tuir Nia, labarik estudante sira nia tinan seidauk to`o, no husu mos ba inan-aman sira atu koopera ho parte eskola, hamutuk hodi kontrola labarik sira iha tempu kampaña ne’ebéé sei akontese iha periódu ne’e.

“Ba ami nia eskola deit hau bele dehan katak, aban bainrua kuando komesa ona kampaña politika iha fatin públiku sira iha munisípiu ne’e, ami iha kna`ar no responsabilidade nuúdar manorin naín, sei alerta ba alunus sira, atraves de edukasaun sívika hodi dehan ba labarik sira nia tinan sidauk to`o atu partisipa iha prosesu kampaña”. Dehan Lorenço.

Lorenço esplika, prosesu kampaña ne`ebé sei akontese rungu ranga, iha ne’ebé ema bo’ot sira obriga labarik sira pinta a`an hodi apoia ba partido a ou b, no husu mos ba inan-aman sira, atu kontinua koopera ho eskola sira hodi kontrola nafatin labarik sira, atu hakmatek iha uma ka konsentra deit ba prosesuu aprendijajen iha eskola.

Eskola Báziku Lulira sei sei foti medadas ba labarik sira ne’ebé la tama eskola iha tempu kampaña politika, sei bolu inan aman ka enkaregadu família hodi justifika asuntu ne`e.

Iha komisíu polítika iha loron 30 de Juñu tinan 2012, Partidu Fretilin halo kampaña aberta iha kampu demokrásia iha Lospalos villa hetan partisipasaun barak husi labarik sira ho volutariamente no organizadu, parte seguransa la tau atensaun ba trâfiku nian tamba labarik barak tula malu nai’n tolu ho motor ida no la uja kapasete.

Antes kampaña, ekipa susesu Munisípiu nian tidin morteiru tuan tempu português nian iha kareta leten hodi halo pawai iha Lospalos villa, no hase morteiru nia oin ba labarik sira ne’ebé lao iha dalan ka iha estrada ibun, halo labarik sira tauk no trauma halai tama ba uma laran. Iha fatin seluk kareta truk ida tula masa  husi suco ida hetan prende husi Polísia Laútem iha Eis Makam Pahlawan iha Aldeia Titilari nian tamba lori sasan kro’at hanesan samurai iha kareta laran katak, faktus ida ne’e hetan.

Koordenador ensinu báziku filial númeru 3 de Lospalos Niculau Seran hateten, relasiona ho edifísiu eskola ne’ebé besik lo’os iha kampu demokrásia, eskola hamutuk ho konsellu profesores iha eskola refere, sei kontrola labarik sira, hodi evita partisipasaun labarik sira iha periódu kampaña politika ne’ebé sei mai.

“ Ami husu ba inan aman sira atu kontrola oan sira, wainhira sai husi eskola fila ba uma, tamba responsabilidade eskola nian ba labarik sira ne`e iha oras servisu eskola nian, no kuando labarik sira fila ba uma, ne`e responsabilidade inan-aman, nune`e inan aman sira buka haka`as a’an hodi hamutuk parte eskola atu kontrola oan sira atu labele monu ba atividade polítika sira no abandona eskola”. Tenik Niculau Seran.

Atu labarik sira bele hetan liberdade ba edukasaun, no laiha tendénsia polítika husi ema bo`ot sira, tenke kontinua proteje labarik sira nia direitu, promove nafatin labarik sira ba konsentrasaun eskola, hodi hetan roman no futuru nasaun nian.

Timor-Leste nu’udar Estadu de direitu demokrátiku, hari’i iha konstituisaun ida ne’ebé tau ema ida-idak nia dignidade no nia direitu, tuir nia otas, no nia nesesidade. Nune’e, iha artigu 18, koalia kona-ba labarik nia protesaun; katak Labarik sira iha direitu ba protesaun espesial husi família, komunidade no mos estadu, liu-liu hasoru hahalok hotu hanesan la tau matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun abuzu seksual no eksplorasaun.

Hare ba kontiúdu husi artigu ida ne’e, fo dalan ba ita hotu ne’ebé servisu ba labarik nia direitu, atu simu responsabilidade husi ita nia estadu nia hanoin diak ne’e, hodi banati tuir lei ne’e nia mandatu, iha aspétu hotu relasiona ho protesaun ba labarik.

 

 

Jornalista: Nasçimento Provinçial

Editór: Zem-Kasar

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

TRENDING.

NOTISIA FOUN.

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x