Tuesday, May 7, 2024
spot_img
HomeFoto GaleriaSergina domin naín lolo’os

Sergina domin naín lolo’os

 [RCL Vox Populy 01/04/2022]  – Moris iha mundu difisil tebes tamba hakat liu terus, susar, hamnasa dalaruma mos mataweén turuk ho kondisaun moris ne’ebé ita infrenta. Maibe buat hirak ne’e sei sai kmaán wainhira iha esforsu hodi luta ba moris, loron ruma bele hetan rejultadu diak. Timor-oan ne’ebé kesi ho kultura feto-san umane, lia moris-lia mate, no atividade kulturais seluk ne’ebé hasusar moris, maibe ema balun sente katak ida ne’e sei la impede Espiritu nu’udar kriatura Maromak nian, nune’e esforsu mak dalan úniku atu hala’o saída mak akontese iha oin, maibe ho neneik ba dalan moris nian.

Ho Kultura ita koñese malu, no konsolida relasaun Familiar hodi hakesi hakaat ba dalan Susèsu nian.

Iha lia-fuan filozofíku ida hateten nune’e, hahalok diak ne’ebé ita hala’o iha mundu, hanesan ita kuda hela batar, udan monu rai, sei fo isin ba batar ne’e atu ita bele han. Ida ne’e mak Feto morena ida, Sergina Fernandes da Conceição Silva husi Ponta Leste, loron matan sae, hafurak mundu ne’e ho roman domin, husi Laútem, hala’o loron-loron iha nia família, no kna’ar fatin nian.

Abilidade ne’ebeé iha, sei la`ek wainhira la iha apoiu husi parseiro iha moris loron-loron, maske luta ne’e sidi, maibe fiar áan nafatin hodi laó ba oin, ho abilidade ne’ebe iha sei alkansa mehi Familia, no hasae kareira iha vida moris loron-loron, iha ne’ebé la separa servisu entre Feto no Mane iha Familia ida.

Dala wain feto nia pozisaun númeru segundu, no kbiít laek, atu hakat hodi hisik kosar eba familia, maske nasaun ne’e aplika igualidade jéneru, fo espasu ba feto sira, hodi hasae kareira Profesional, iha Instituisaun Estado nomos Organizasaun naun Governamentais hodi hatudu ba públiku katak Feto mos bele lídera empreza estatal sira.

Situasaun hirak ne’e mak Sergina Fernandes da Conceição Silva Laútem oan, ho karèira ne’ebe diak hodi servì no bali nia Povu iha Munisípíu ne’ebé nia horik ba, iha Comisaun Nasional Eleisaun – CNE Laútem.

Tuir Sergina katak, kultural nu’udar identidade ne’ebé beiala sira rai hela husi jerasaun ba jerasaun. Kultura patriakal ne’e sei la kesi feto sira atu labele kaer servisu iha instituisaun Estado no empreza privadu sira. Buat hirak ne’e depende apoiu husi parseiru sira, liu-liu mane, membru família no ema sira ne’ebé iha bele motiva, iha ne’e mak feto sira bele hetan oportunidade atu ba oin ho susesu.

Sergina nia domin bo’ot tebes ba nia uma kain, ba nia família, no ba sosiedade tomak to’o iha nia servisu fatin. Konsidera hanesan feto ida ne’ebé hulan todan bo’ot ida, maibe ho nia domin, todan sai kaman, todan sai ki’ik tamba kuda domin ba ema hotu nu’udar família, hanesan kultura hanorin nia sai nune’e.

Sergina, feto ida mutin morena ho tinan-40 iha nia pensamentu katak, sistema kultura patriakal ne’e moris nanin iha tempu pasadu, iha ne’ebé beiala sira implementa ona, hatutan husi ne’ebá to’o mai agora, maibe husi loron ba loron, fulan ba tinan, no tinan ba sékulu, mudansa teknolojia, mudansa Dezenvolvimentu, neneik maibe bebeik, bele iha redusaun. Buat sira ne’e hotu tamba kondisaun moris umanu, ejiji hodi komprende no intende diak liu tan, nune’e bele implementa iha moris loron-loron. Tamba iha mudansa, oportunidade ba feto sai fátor determinante, nune’e iha períodu ukun rasik a’an, Estado iha polítika hodi halo balansu géneru.

‘’Tuir hau nia hanoin sistema patriakal uluk iha tempo passado  moris nanis kedas hamutuk ho ita nia Beiala sira  to’o mai iha tempu agora, maibe ho temu ba tempu, sistema ida ne’e dala ruma ita bele redus iha situasaun moris ida ne’ebé ejije ita atu komprende diak liu tan”, Nia tenik.

“ita bele intende diak liu tan kona-ba sistema ne’e rasik, nune’e ita bele halo ajustamentu ba iha ita nia moris loron-loron kona-ba prátika kultura nian, no ba iha ita nia moris lor-loron nian”, Nia haktuir tan.

Sergio esplika katak, nu’udar funsionario públiku ida, bele hare’e ne’e atu prátika iha moris durante iha balansu entre mane tamba jerasaun ba jerasaun, ho grasa Maromak nian iha futuru bele lao nafatin tuir mudansa, tamba Lei garante atu fo espasu atu partisipa hamutuk ho parseiru mane sira iha moris lor-loron.

Hanesan feto susesu ona hodi servi públiku, hatudu nafatin balansu iha atendimentu públiku entre feto no mane atu suporta hamutuk. Tuir Sergina katak, feto Lospalos iha kultura nia matan, sempre koloka a’an nu’udar responsabilidade ida atu hala’o kna’ar fatin, tamba ho abilidade ne’ebé Sergina hala’o misaun bo’ot ne’e nu’udar servidor públiku, nia mos nunka atu haluhan responsábilidae nu’udar inan ida iha família atu servisu oan sira nia nesesidade no família uma laran.

Nu’udar feto ida, hanesan funsionáriu Estado iha responsábilidade hodi servi tuir abilidade ne’ebe iha, oinsa labele hare liu jestaun ida katak serbisu ne’e espesifiku liu ba mane nian ne’e, espesifiku liu ba feto nian , maibe sempre iha balansu entre feto ho mane.

Lian Feto sei  la la`ek, lian feto sei la mout, lian feto sei hakilar nafatin husi inur lorosa’e to’o loron monu, husi tasi nakfahe feto no tasi nakfahe mane, Sergina hanoin rasik ladun konkorda, tamba prátika kultura ne’ebé nia partisipa hatudu balansu ne’ebé iha desizaun entre feto no mane. Tuir inan ida ne’e katak, dala ruma iha prátika loron-loron partisipa direita iha atividade kultura observa katak uluk to’o agora iha desizaun ruma fo oportunidade ba feto iha asuntu kultura iha Lautem, iha lia hodi halo barlake ba oan feto ka oan mane, feto nia desizaun importante.

Maske servi públiku iha Instituisaun Estado nian, Sergina mos fahe nia tempu hodi partisipa iha atividade kultural tamba liu husi kultura, família sira koñese malu, hatene malu liu husi nahe biti bo’ot hodi hametin relasaun famíliar, hametin diak liu tan iha sosiedade atu tane malu, hahi’i malu no respeita malu entre pesoal, lisan nune’e família ne’e bele buras ba bebeik.

“Nudar feto iha tradisaun nia oin hau koloka an nudar mos hanesan Elementus ida ba familia ida nebe iha iha relasaun social no cultura hau sempre partisipa objektivu ida katak ba tia ona partisipasaun cultura nian  ho objektivu ida katak oinsa ita bele konhese malu bele konsolida relasaun diak entre nudar familia iha sociedade nia leet nomos atu insa ita bele valorija solidario amijade entre familia nebe nanis ona kesi ho dalan tradisaun cultura ninian’’, nia tenik.

Maske susesu iha kareira nu’udar Fungsionario CNE, Sergina la halo separasaun servisu ba funsionáriu sira, tamba nia hatene katak servisu ekipa mak bele atinji todan ne’ebé iha.

“Kontestu igualidade generu ne’e difini ona tuir lei no pratika nudar gestor ida iha skritorio refere hau hanesan dirctora ida halo serbisu ne’e hare liu ba serbisu  ida equipa  nebe involve iha neba involve feto no mane nebe tuir abilidade ida-idak ninian ba natureja serbisu nebe mak iha tantu serbisu iha eskritoru no mos serbisu iha tereinu tamba hare liu mai iha serbsu CNE nian barak liu mak ami serbisu iha tereinu duque serbisu iha edifisu nebe hau hare liu ba serbsu equipa nian identiku ba ita ne’e ba feto nian neba feto labele hare liu ba katak ne’e serbisu ne’e identiku ba mane no identiku ba feto nebe ita kompleta malu tuir nebe ita kompleta malu tuir ita nia abilidade ita nia serbisu ida nemak hau aplika hau nia moris lor-loron nudar familia ida nudar feen ida inan ida iha uma laran sempre kuda katak ita iha uma laran tenki kompleta malu onsa para ita hakman serbisu ne’e sempre ajuda malu hodi ita kompleta ita ninia serbisu’’

Sergina moris iha posto administrativo Laútem husu ba nia Feto maluk Sira katak, moris ne`e iha válor bo’ot, wainhira iha responsabilidade no iha komitmentu ba desijaun ne’ebé foti ba moris. Nia mos husu parseiro atu respeita no valoriza Inan sira, tamba feto no mane presija domin ho ksolok to’o rohan laek.

‘’Ba hau nia feto maluk sira moris ne’e iha valor wainhira ita iha responsabilidade importante sentidu responsabilidade ne’e tenki iha no mos ita tenki kuda mentin nafatin komitmentu ba ita nia desijaun sira nebe ita halo ba ita nia moris ida ne’e i ba parseiru mane sira hau husu atu respeita no fo valor ba ita nia inan feton sira no maluk sira tamba sira nudar ita nia parseiru moris ne’e sira mos presija ita nia domin ba iha sira nia moris’’, Nia hateten.

ninin ba ne’e, rohan ba ne’e, ikus mak ne’e, maibe Sergina nia domin to’o rohan laek, nunka kotu, nunka para iha dalan, maibe dalan naruk nafatin, domin haesan samea ne’ebé dolar ba mai, maibe dolar ho domin, lao dalan naruk ba moris loron-loron nian.

 

Jornalista       : Nascimento Provinçial

Editór             : Zem-Kasar

 

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

TRENDING.

NOTISIA FOUN.

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x