Thursday, May 2, 2024
spot_img
HomeFoto GaleriaLuta ba kareira no domin husi Queliqai to’o Lospalos

Luta ba kareira no domin husi Queliqai to’o Lospalos

[RCL VOX POPULU LOSPALOS] – Moris iha mundu hanesan lilin ida, ne’ebé lakan haroman mundu, maibe neneik ba bebeik, sei naben. Hanesan mos ho ema nu’udar kriatura Maromak nian, mai iha Mundu no loron ruma sei fila fali ba Nai. Moris iha mundu hakat liu prosesu naruk, husi ki’ik to’o bo’ot, terus ba ksolok, maibe kontinua luta nafatin ba moris maske infrenta difikuldade barak, kuandu hala’o moris iha mundu ho domin, buat hotu sei sai furak.

Amelia Julieta Belo ho naran Jentiu Ikulay, moris iha loron 03 fulan Marsu tinan 1970, iha Knua Darabu’u, Aldeia Lacodala, Suku Lacolio, Postu Queliqai Munisípiu Baucau. Ikulay hatudu ninia domin ba família desde nia sei otas ki’ik iha fatin ne’ebé horik ba nu’udar labarik, maibe domin ikus nian hodi forma família hakotu iha rai Lospalos. Husi domin ne’e, Ikulay hala’o moris iha nakukun, signifika moris ho terus, susar tamba situasaun, maibe ho domin husi família, ajuda Nia hanesan lampada ida ne’ebé haleno nia husi dalan naruk to’o hetan naroman.

Ikulay ninia domin perfeitu mosu hanesan loron matan nakfera iha inur Lorosa’e nian hodi haroman mundu iha dader kmanek, mai husi uma lisan Kokoira, iha Aldeia Nakroman, Suku Fuiloro Postu Lospalos Munisípiu Laútem.

Amelia hetan bensaun domin nian ho kultura iha ninia knua Lacodala husi nia Inan-aman, família nu’udar labarik ki’ik, maibe oras ne’e dadauk, buat hotu nakfilak sai naroman tebes, tamba Ikulay hatutan ninia jerasaun, ho ninia kaben, hetan oan naín 5, feto 3 no mane 2. Durante iha ninia moris, Ikulay sempre hatudu oin hamnasa ba nia maluk sira, kontenti no ksolok waín tebes, hatudu duni ho espíritu domin ba família ne’ebé nia hari’i iha Lospalos.

Dadauk ne’e, Amelia Julieta Belo nu’udar servidor Estado iha Servisu Edukasaun Munisípiu Laútem. Ikulay hatudu duni ninia a’an nu’udar feto ida ne’ebé forte, prontu hasoru dezafiu moris iha ninia família uma laran. Buat hirak ne’e akontese tamba nia fiar metin ba nia família, liu-liu nia kaben. Maske hasoru dezafiu oi-oin, Ikulay la sente mesak. Inan husi oan naín 5 ne’e hahu’u semo nu’udar servidor públiku, hahu’u ho voluntáriu iha area Edukasaun. Nia konta ninia kareira nu’udar servidor públiku hanesan profesora 1993 to’o 2000. Ho tinan ne’ebé naruk, iha situasaun ne’ebé diferente ho voluntáriu, nunka atu hamate ninia espíritu nu’udar manorin naín, atu eduka ema sai ema. Buat hirak ne’e sei nakfilak wainhira vontade la nakdoko, prinsípiu metin nafatin, ho fiar, la espera bele akontese.

“Inisiu hau tama Fungsionariu hahu husi voluntariu , husi tinan 1993 to`o 1999 , no iha tinan 2000 mak hau sai hanesan fungsionariu permanente hahu husi profesora ida iha Ensino Bazico Central Katolika de Quelicai , no Konsege Muda nia Servisu iha Tinan 2001 to`o 2008, Sai Nu’udar Ofisial Rekursu Humanus Iha Servisu Edukasaun Municipio Lautem”.

“iha tinan 2008 – 2009 hau servisu Edukasaun regional Baucau assumi kargu hanesan gestaun Administrasaun ,  2009-2012 hetan tan kna`ar foun iha servisu edukasaun Municipiu Lautèm nudar ofisial Administrasaun no finansa , no iha tinan 2012 -2016 hau tuir konkursu ba xèfe seksaun ba servisu korporativus , no hau konsege liu teste no sai duni xèfe seksaun ba servisu korporativus iha edukasaun Lautèm , durante tinan 4 wainhira kargu ne`e remata , hau sai fali hanesan responsavel ba rekursu umanu no sai ofisial finansa , no hau hetan tan kargu nomeasaun ida sai fali xèfe departamentu dezenvolvimentu no gestaun escolar husi 2019 to`o agora”. informa nia.

 Ikulay konfesa ba RCL Vox Populy Lospalos katak, ninia reasaun família liu-liu parseiro mane nian relasiona ho nia kareira, Nia kaben no família tomak apoia tebes, no la iha intervensaun ba nia servisu. Nu’udar feto iha responsabilidade, nu’udar inan iha família konsiente katak, servidor Estado ne`e importante tebes ba família, liu-liu ba oan sira nia futuru, no sosiedade tomak.

Koalia kona-ba igualidade jéneru,  Amelia orgullu maske feto, maibe bele hetan konfiansa nu’udar Chefe Departamento ida iha Servisu Edukasaun Laútem. Atu redus violensia hasoru Feto no Labarik Feto, Feto tenke forte no brani hodi dezafia kultura hodi proteze feto sira iha risku ba Violensia oi-oin. Nu’udar feto ida iha uma laran tenke fo nafatin oportunidade ba oan feto sira hodi koalia, no bele mos foti desijasun iha familia no sosiedade.

“kona ba igualidade gèneru hau orgullu , maske hau feto ida , maibe hau hetan konfiansa sai hanesan Chefe Departamento ida iha Servisu Educasaun Municipio Lautem , maske ho kargu nebe ki`ik maibe feto mos bele hetan kargu iha pojisaun ne`ebe de`it , Atu Redus Violensia hasoru Feto no Labarik Feto , tamba ne`e primeiru Feto Tengke Forte no Brani hodi dejafia Cultura hodi Proteje Feto Sira iha Risku ba Violensia oi-oin, Segundu , Nudar inan ida tengki fo fiar ba labarik feto sira atu koalia sai nia hanoin sira atu bele iha solusaun ruma ba sira nia desizos”.

“Hau hanoin iha kultura nia oin , maske feto Lautèm sempre iha pojisaun nùmeru segundu , maibe tengki tane a`as nafatin igualidade generu ho fortè , atu dezafia parseiru mane sira atu dudu ita feto sira ba oin , la`o mane sira de`it , tamba nasaun agora proteze liu igualidade Gèneru”. tenik nia.

Amelia hateten, nu’udar feto sempre forte no brani hodi dezafia kultura, no hamrik iha oin, maske ho lian la`ek, maibe tenke koalia hodi foti desijaun ruma, no kontra aktu violensia oi-oin ne’ebeé sempre afeta ba feto no labarik feto sira.

“Hau husu ba feto maluk sira , tengke barani hodi dezafia cultura no hamrik metin iha oin hodi foti desijaun , tamba ita feto mak hanesan pilàr iha sociedade nebe justu , wainhira ita feto sira mak hatene ita nia papèl ho atìvu , sei iha dezenvolvimentu sustentavèl iha familia , sociedade , no ba Nasaun Timor leste”, Tenik Nia.

Moris ne`e difisil, maibe sei sai fasil wainhira intende ho diak, nune’e bele alkansa mehi familia nian, tamba feto mak pilar importante iha família, no sosiedade nia le’et. Ho esforsu no vontade domin, buat hotu ne’ebé moris iha nakukun laran, sei lori ita to’o naroman nian hodi harmoniza moris ne’e to’o rohan laek.

 

Jornalista       : Sinta da Costa

Escritor          : Nascimento Provinçial

Editór             : Zem-Kasar

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

TRENDING.

NOTISIA FOUN.

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x