Monday, April 29, 2024
spot_img
HomeFoto GaleriaKonsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili no aprova ona projetu...

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili no aprova ona projetu Dekretu-Lei, kona-ba Rejime Kargus Diresaun no Xefia iha Administrasaun Públika.

 

Dili Loron Quarta 10/01/2024 = Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili no aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, no husi Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Agostinho Letêncio de Deus, kona-ba Rejime Kargus Diresaun no Xefia iha Administrasaun Públika.

Daudaun ne’e, regra sira ne’ebé vigora ezije katak kandidatu ne’ebé atu okupa kargu dirijente enkuadra iha kategoria ruma no grau espesífiku karreira rejime jerál nian, ne’ebé hamosu difikuldade iha prienximentu ba pozisaun sira ne’e, tuir keixa ne’ebé aprezenta beibeik husi liña ministeriál sira. Objetivu ba alterasaun lejizlativa ida-ne’e atu halo fleksibilidade ba regra sira-ne’e, hodi permite katak funsionáriu públiku ho grau ki’ik liu mós bele asume kargu dirijente ho temporáriu, naran katak hatudu esperiénsia profisionál iha área korrespondente. Diploma ne’e define mós katak substituisaun ba kargu dirijente tenke dezempeña husi funsionáriu públiku, la inklui posibilidade nomeasaun temporáriu husi ajente administrasaun públika.

Membrus Konsellu Ministrus analiza aprezentasaun Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl nian kona-ba impaktu hosi udan boot ne’ebé afeta infraestruturas, hela-fatin no komunidade iha rejiaun barak nasaun ne’e nian iha loron horisehik. Avalia mós resposta emerjénsia hosi autoridades, nune’e mós medida nesesária hodi prevene risku no minimiza impaktu inundasaun iha tempu futuru.

Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, ne’ebé estabelese remunerasaun ba Prezidente Autoridade Munisipál.

Diploma ida-ne’e tuir prevee ona iha n. 2 husi artigu 24.º Dekretu-Lei n.3/2016, loron 16 fulan-marsu, tuir redasaun ne’ebé aprezenta husi Dekretu-Lei n.84/2023, loron 23 fulan-novembru, hodi estabelese remunerasaun ba Prezidente Autoridade Munisipál sira haree ba grau responsabilidade ne’ebé nu’udar sira-nia responsabilidade, no sei fó impulsu ba prosesu desentralizasaun territoriál, ne’ebé sei implika aumentu ba rekursus materiál, orsamentál no umanus ne’ebé sei koloka  iha sira-nia responsabilidade.

Nune’e, Prezidente Autoridade Munisipál sei iha diretu ba remunerasaun mensál ilíkida ho valór US$ 1.750.

Dekretu Governu ida-ne’e sei tama iha vigór iha loron tuirmai hafoin ninia publikasaun no sei hahú vigora iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2024.  Revoga ona Dekretu Governu n. 3/2016, loron 6 fulan-abril, ne’ebé altera husi Dekretu Governu n. 20/2021, loron 11 fulan-agostu.

Aprova mós projetu Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta husi Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, kona-ba Planu Asaun Nasionál tinan 2024-2028 ba implementasaun Rezolusaun 1325 Konsellu Seguransa Nasoins Unidas kona-ba Feto, Pás no Seguransa.

Rezolusaun 1325, ne’ebé aprova husi Konsellu Seguransa Nasoins Unidas iha loron 31 fulan-outubru tinan 2000, ne’ebé ko’alia liu importánsia hodi promove igualdade jéneru iha faze hotu-hotu prosesu konstrusaun pás no seguransa, no rekoñese impaktu espesífiku husi funu kontemporánea sira ba feto no labarik feto sira nia moris. Planu Asaun Nasionál 1325 define objetivu no asaun sira ne’ebé sei hala’o iha ámbitu pilár prinsipál haat: Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun no Konstrusaun Pás, ho objetivu atu reforsa papél feto nian iha manutensaun pás no konstrusaun Estadu.

Planu ida-ne’e, lidera husi Ministériu Interiór, konta ho kolaborasaun husi ministériu oioin, ne’ebé inklui Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Justisa, Defeza, no Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun. Planu ne’e elabora liuhusi prosesu konsultivu no inkluzivu ida ne’ebé inklui mós parseiru dezenvolvimentu, organizasaun sosiedade sivíl, nune’e mós reprezentantes husi grupu vulneravel sira hanesan feto iha área rurál, ema ho defisiénsia, sobrevivente hosi konflitu no komunidade LGBTIQ+.

Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites, kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 53/2022, loron 20 fulan-jullu, ne’ebé aprova rejime jurídiku ba pensaun sosiál invalidés no ferik-katuas iha ámbitu rejime la kontributivu seguransa sosiál nian.

Diploma ida-ne’e ho objetivu atu revee fórmula ba kálkulu montante pensaun nian kada fulan, iha ámbitu rejime la kontributivu ba seguransa sosiál, haree katak, maske valor ida ne’ebé fiksa ona tuir referénsia limite liña pobreza internasionál nian, iha nesesidade hodi halo ajustamentu ida ne’ebé boot liu ba realidade nasionál, liuliu kona-ba ema ho idade avansadu liu – no, tanba ida ne’e mós, ho difikuldade asesu ne’ebé boot tebes ba rendimentu sira seluk no ho problema saúde ne’ebé boot liu.

Ho diploma ida-ne’e, prestasaun sosiál ida-ne’e mós sei la akumula ho rendimentu husi serbisu ba ema hotu no la’ós ba de’it pensionista foun sira, hanesan molok ne’e define ona, sein prejuízu hodi garante direitu ne’ebé hetan ba prestasaun ne’ebé selu tiha ona.

Ho Dekretu-Lei ida-ne’e, valór diáriu ne’ebé konsidera hanesan valór mínimu hodi moris ho dignidade, ne’ebé Governu prevee ona, tuir liña pobreza no situasaun ekonómika, sa’e ba montante dolar amerikanu 2, ne’ebé rezulta valór mensál dolar amerikanu 60. Aleinde ne’e, sei aumenta valór ida ho dolar amerikanu 20 ba sidadaun sira ho idade husi 70 to’o 79, no dolar amerikanu 40 ba sidadaun sira ho idade 80 liu.

FONTES ; SEKOMS / DNPDML

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

TRENDING.

NOTISIA FOUN.

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x